KOMBAJNI

Kombajni su strojevi za žetvu raznih žitarica, uljane repice, soje, graha, graška i sl. Proces žetve se sastoji iz tri dijela: košenja i vršenja žita kao i završnog razdvajanja zrna od slame i pljeve. Taj proces se do kraja 19. vijeka vršio ručno. Pojavom parnih strojeva počela je mehanizacija žetve. Prvi kombajni su bili, vučeni konjima i pokretani parnim strojem koji je takođe morao biti dovučen. Kasnije su pogon prvih, tada još drvenih, vršilica preuzeli traktori. Pedesetih godina dvadesetog vijeka pojavio se traktorom vučeni kombajn da bi ga naslijedio moderni kombajn sa samostalnim pogonom. Moderni kombajni ujedinjuju sve navedene funkcije neophodne za žetvu: košenje, vršenje i prečišćavanje. Njihovom upotrebom se brzina žetve uvišestručila sa nekoliko kg/h pri ručnom radu do 50 t/h
kod modernih kombajna. Osim količine i kvalitet žetve igra veliku ulogu u razvoju modernih kombajna. Kvalitet znači minimiziranje gubitaka i loma zrna i visoku čistoću zrna. Snaga motora modernih kombajna doseže do 400 KS. Pogon za vožnju je hidraulički, a pogon kosilice i uređaja za čišćenje mehanički.

Claas 460 Lexion

Konbajn je izumio, u Sjedinjenim Državama, Hiram Moore 1834 godine i rane verzije su bile vučene konjima ili mazgama. Do 1860, kombajni sa efektivnom radnom površinom od nekoliko metara korišteni su na američkim farmama. 1882 Australijanac, Victor Hugo McKay je imao sličnu ideju i razvio prvi komercijalni kombajn ubirač 1885, Sunshine Harvester.

Old Style Harvester -Henty, Australija

 Sampo 2055

Deutz fahr - serija 56

Uzel - U-SP 2065 TS